Crkva u Svijetu (Jan 2018)
Pušenje kao društveni problem u kontekstu hrvatskog društva: stavovi i mišljenja odraslih i srednjoškolaca
Abstract
U prvom dijelu članka donose se dosadašnja relevantna istraživanja o pušenju, drugi dio daje napomene o metodologiji rada, treći dio odnosi se na stavove i mišljenja odraslih osoba i srednjoškolaca o problemu pušenja, četvrti dio je rasprava, a peti je zaključak. Predmet istraživanja utvrditi mišljenja i stavove o problemu pušenja među odraslima i srednjoškolcima u različitim dijelovima Hrvatske. Glavni cilj istraživanja je utvrditi koliko je pušenje prošireno među odraslima i mladima, a posebni ciljevi su istražiti razloge počinjanja pušenja, dob u kojoj se počinje pušiti te načine ponašanja vezane uz pušenje. Hipoteza je da će se odgovori o problemima vezanim uz pušenje odraslih ispitanika uvelike razlikovati od odgovora mladih ispitanika. Odrasli u većini odbacuju razočaranje kao glavni uzrok početka pušenja, najčešće počinju pušiti u srednjoj školi. Cigareta im ne služi kao sredstvo dokazivanja u životu. Smatraju da su pušači uglavnom bezobzirni prema nepušačima i drski kada ih nepušači upozoravaju kako ugrožavaju tuđe zdravlje. Vjeruju da je edukativni primjer roditelja na mlade od velike važnosti da ne počnu pušiti. Većina je pušača svjesna da cigareta skraćuje život pojedinca. Žena pušačica dvostruko je manje od muškaraca. Stanovnici većih gradova češće spominju razočaranje kao uzrok pušenja. Za razliku od Biograđana, ispitanici iz Splita i Zagreba misle da su pušači u velikoj većini bezobzirni prema nepušačima, te češće odgovaraju da se pušači ponašaju drsko. Zagrepčanke/Zagrepčani i Splićanke/Splićani u većem broju smatraju da je dobar edukativni primjer roditelja od velike važnosti da mladi ne počnu pušiti. Razlike prema mjestu stanovanja prisutne su kod odgovora koji se odnosi na svjesnost da cigareta skraćuje život: najviše su te opasnosti svjesni Biograđanke/i, a za njima slijede Splićanke/i, te Zagrepčanke/i. Srednjoškolci počinju pušiti već u 15. pa čak i u 12. godini. Velika većina tvrdi da im cigareta nije potrebna za dokazivanje u društvu; razočaranje nije razlog što su počeli pušiti; većina smatra da je dobar odgoj u obitelji važan da mladi ne počnu pušiti; veći dio je svjestan posljedica pušenja opasnih za život; misle da se pušači povremeno ponašaju bezobzirno prema nepušačima; smatraju da malo mogu utjecati na svoje vršnjake da prestanu pušiti, ali djevojke u znatno većem broju misle da mogu utjecati na vršnjake.
