Neki elementi pravnog položaja žene u Rapskom statutu iz 14. st.

Abstract

Autorica analizira neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnom Rapskom statutu, ukazujući na odgovarajuća rješenja drugih dalmatinskih statuta.U uvodnom dijelu navode se vrela rapskog srednjovjekovnog prava, a u središnjem su dijelu obrađena pitanja pravnog položaja žene u statusnom, obiteljskom (s bračnim), imovinskom i kaznenom pravu.Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u većini komunalnih pravnih sustava. Za razliku od ostalih statuta dalmatinske pravne regije, u Rabu je žena bila pravno izjednačena s mužem: bilo joj je dozvoljeno obvezivati se, oporučivati, raspolagati mirazom i svojim nasljednim dijelom obiteljske imovine, na čelu je obitelji nakon smrti muža.Geografski položaj Raba na razmeđi dalmatinske i kvarnerske pravne regije našao je svoj odraz u Rapskom statutu: u njemu se očituju utjecaji većeg broja pravnih sustava: hrvatskoga, mletačkoga, zadarskog i rimskog prava, moderniziraog djelovanjem glosatora, što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.

Keywords

• pravni položaj žene
• Rapski statut 1326.
• XIV. stoljeće
• dalmatinsko statutarno pravo