Slobodno vrijeme kao dimenzija kvalitete života stanovništva Općine Gornje Rijeke

Abstract

Način provođenja slobodnog vremena pojedinca u sredini u kojoj živi jedan je od čimbenika koji utječu na kvalitetu njegova života. Zbog navedenih obilježja prostora (prirodnog i izgrađenog okoliša), veličine i strukture naselja, (malo)brojnosti stanovništva, prevladavajuće gospodarske grane i nekih drugih atributa – Općina Gornja Rijeka odabrana je kao primjer studije slučaja u istraživanju kvalitete života stanovništva u ruralnim prostorima. Istraživanje je provedeno metodom ankete tijekom studenog i prosinca 2012. godine, na neproporcionalnom prosudbenom uzorku od 170 ispitanika starih od 18 do 60 godina. Cilj ovoga rada je analiza dijela rezultata istraživanja kojima je ispitivan način provođenja slobodnog vremena stanovnika. Pri tome je pri procjeni ukupne kvalitete života stanovništva izabranog područja pozornost usmjerena na mogućnosti za aktivnosti dokolice u naseljima u kojima žive. Način i kvaliteta provođenja slobodnog vremena mjereni su pitanjima zatvorenog tipa o vrstama i učestalosti bavljenja određenim aktivnostima, a potom su analizirani u odnosu na izabrane sociodemografske varijable (dob, spol, bračni status, broj članova kućanstva ispitanika), zdravstveni status i visinu prihoda pojedinca, (ne)bavljenje poljoprivredom kao djelatnošću, obrasce podrške i društvenosti, percepciju osobne kvalitete života i kvalitete života u naseljima u kojima ispitanici žive. Rezultati faktorske analize primijenjene na 14 varijabli (aktivnosti slobodnog vremena) potvrdili su pet faktora kojima je moguće opisati način provođenja slobodnog vremena stanovnika odabranoga ruralnog područja i to faktora urbane dimenzije, tradicionalne dimenzije, dimenzije društvenosti, dimenzije hobija te medijske dimenzije. Jedan od zaključaka istraživanja je da se usporedo sa smanjenjem razlika u načinu života stanovnika ruralnih i urbanih prostora (posebice kada je riječ o stanovništvu u dobi od 18 do 60 godina) postupno smanjuju i razlike u načinu provođenja slobodnog vremena. To se objašnjava u prvom redu sve brojnijem zapošljavanjem stanovnika ruralnih krajeva u nepoljoprivrednim djelatnostima, boljom prometnom povezanosti sela i grada te suvremenim komunikacijskim mogućnostima seoskih kućanstava (internet). Ujedno, istraživanje je potvrdilo da mogućnosti (infrastruktura i organiziranost) za aktivnosti dokolice u naselju u kojem pojedinac živi značajno utječu na procjenu ukupne kvalitete života.