Listovni razmjerni sustav u Hrvatskoj nakon 20 godina: izuzetan ili tipičan?

Abstract

Listovni razmjerni izborni sustav jedan je od najosporavanijih aspekata hrvatskoga političkog sustava nakon 2000. Međutim, kritičari rijetko nude sustavno komparativno uporište za svoje zamjerke. Ovaj članak popunjava tu prazninu te argumentira kako listovni razmjerni sustav u Hrvatskoj adekvatno funkcionira s obzirom na teorijske pretpostavke i u usporedbi s drugim listovnim razmjernim sustavima u Europskoj uniji. Na temelju komparativnih podataka o nerazmjernosti i efektivnom broju stranaka kao i analize efektivnog izbornog praga i efektivne veličine izbornog okruga, razmatraju se dva desetljeća uporabe ovoga izbornog sustava. Analiza pokazuje kako u bitnim karakteristikama učinci listovnoga razmjernog sustava ne odudaraju od teorijskih očekivanja i naspram drugih listovnih razmjernih sustava u Europskoj uniji. Također, pokazuje se kako varijacija u učincima listovnog razmjernog sustava u državama članicama Europske unije uvelike ovisi i o specifičnostima pojedine države, odnosno izbornoga sustava, a ne nekog od središnjih elemenata samog izbornog dizajna. Zaključno, može se tvrditi kako učinci listovnog razmjernog sustava u Hrvatskoj uvelike odgovaraju očekivanjima te stoga hrvatski slučaj možemo smatrati tipičnim, a ne izuzetnim.

Keywords

• listovni razmjerni sustavi
• Hrvatska
• Europska unija
• nerazmjernost
• efektivni broj stranaka