Revija za Sociologiju (Jan 2020)

Jednaki i jednakiji: perspektive ravnatelja o državnoj maturi i mogućnostima ostvarivanja visokoškolskih aspiracija učenika strukovnih i gimnazijskih programa u Hrvatskoj

  • Nikola Baketa,
  • Zrinka Ristić Dedić,
  • Boris Jokić

DOI
https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.4
Journal volume & issue
Vol. 50, no. 2
pp. 223 – 251

Abstract

Read online

U radu su predstavljeni rezultati kvalitativnog eksploratornog istraživanja perspektive ravnatelja srednjih škola o modelu državne mature te jednakosti i pravičnosti u mogućnosti pristupa visokom obrazovanju za učenike strukovnih škola i gimnazija. Ova se pitanja analiziraju u kontekstu sve izraženijih aspiracija mladih ljudi prema visokom obrazovanju, masifikacije visokog obrazovanja i strateškog određenja Republike Hrvatske prema povećanju udjela visokoobrazovanih građana. Jednakost mogućnosti pristupa visokom obrazovanju podrazumijeva da svi učenici koji žele studirati imaju pravo pod jednakim uvjetima i kriterijima pristupiti državnoj maturi kao preduvjetu za upis visokog obrazovanja, a pitanje pravičnosti ogleda se u tome da svaki učenik ima jednaku mogućnost uspjeha u pristupu visokom obrazovanju. Rezultati ukazuju na općenito pozitivne stavove ravnatelja o državnoj maturi kao jedinstvenom sustavu vanjskih ispita koji omogućuje provjeravanje stečenih znanja i vještina na isti način i uz iste kriterije za sve učenike. Kritičke perspektive ravnatelja odnose se na preispitivanje primjerenosti certifikacijske funkcije državne mature za učenike gimnazija (ravnatelji gimnazija) te slabljenja selekcijske funkcije korištenjem dodatnih provjera znanja i sposobnosti učenika od strane visokoškolskih institucija (ravnatelji različitih vrsta škola). Perspektive ravnatelja gimnazija i strukovnih škola o jednakosti i pravičnosti u mogućnostima pristupu visokom obrazovanju izrazito se razlikuju. Dok ravnatelji gimnazija pravičnost sagledavaju kroz prizmu osiguravanja jednakih uvjeta i kriterija za sve, ravnatelji strukovnih škola prepoznaju da nedostatak pravičnosti proizlazi iz drugačijeg obrazovnog iskustva i opsega onoga što uče učenici strukovnih programa. Postojeći mehanizmi obrazovne politike kojima se nastoji adresirati nepovoljniji položaj učenika strukovnih škola su nedostatni za ujednačavanje mogućnosti učenika iz različitih srednjoškolskih programa.

Keywords