Hrvatski ban: prava i ovlasti tijekom tisućgodišnje opstojnosti: mađarska ustavno-povijesna perspektiva

Abstract

Tijekom tisućgodišnje povijesti hrvatske državnosti nositelji najviše vlasti u zemlji bili su ban i Hrvatski sabor. Dok Sabor kao zakonodavno tijelo, osim kratkog prekida tijekom Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, svoju funkciju nastavlja i danas, institucija je hrvatskoga bana ukinuta jugoslavenskim saveznim Ustavom iz 1946. i Ustavom NR Hrvatske iz 1947. godine. U ovom radu, oslanjajući se na zakonske propise analizirat će se rad hrvatskoga bana, način njegova imenovanja i opoziva, njegove ovlasti od razdoblja hrvatskih kraljeva narodne krvi, preko Arpadovića, Anžuvinaca i Habsburgovca. Prikazat će se i promjene u zakonskoj regulativi koje je uvela Hrvatsko-ugarska nagodba (Zak. članak I. iz 1868.), odnosno revizija nagodbe (Zak. Članak XXXIV. iz 1873.). S obzirom na to da je Hrvatska od 1102. do 1918. bila u državnom savezu s Ugarskom, hrvatski ban ujedno je i institucija mađarske ustavnopravne povijesti te će se prikazati i kroz tu prizmu.

Keywords

• hrvatski ban
• imenovanje i opoziv
• banske ovlasti
• zakonska regulativa prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi