Opis fonološkoga sustava govora Jesenja

Abstract

U radu se donosi opis fonološkoga sustava govora najvećega dijela Župe Jesenje i Općine Jesenje, govora koji pripada području arhaičnih kajkavskih govora Zagorja i doline rijeke Bednje, odnosno središnjozagorskom dijalektu prema klasifikaciji M. Lončarića. Prikazuje se prozodija (prozodija riječi) s četiri melodijska naglaska (tromi, dugosilazni, akut te dvosložni i dvovršni; ovim posljednjim naglaskom zamjenjuje se tradicionalni slijed tzv. prednaglasne dužine i tromog) te sustav samoglasnika i sustav suglasnika. Nakon opisa četiriju naglasaka, u prozodiji se daju mnogobrojni primjeri kojima se ilustrira njihova razlikovna funkcija. U vokalizmu se, nakon navođenja nekoliko minimalnih parova i osnovnih podataka o funkcioniranju svakoga samoglasničkoga fonema, za svaki samoglasnik donosi velik broj primjera dotičnoga samoglasnika u kombinaciji sa svakim od četiriju melodijskih naglasaka. Slijedi zatim prikaz funkcioniranja vokalizma, prikaz razlike između maksimalnoga broja samoglasnika pod naglaskom (šest samoglasnika u kombinaciji s ‘tromim’ i sedam samoglasnika u kombinaciji s ostala tri naglaska) i reduciranoga broja samoglasnika u nenaglašenom položaju (pet samoglasnika u zanaglasnom položaju te četiri, u nekim slučajevima i tri, u prednaglasnom položaju). Nakon naznake osnovnih značajki (razlikovnih obilježja) konsonantizma (mjesto artikulacije, način artikulacije, zvučnost-bezvučnost), svaki se fonem određuje s pomoću relevantnih minimalnih parova iz govora Jesenja. Suglasnički fonemi opisuju se ovim slijedom: okluzivi i afrikate te odgovarajući frikativi (uključujući i palatalni sonant, prema drugoj kategorizaciji frikativ, /j/), nazali, laterali i vibrant. Prikaz suglasničkoga sustava završava se shemom samih suglasničkih fonema uz navođenje nekih njihovih realizacija (osnovnih kontekstualnih varijanata).

Keywords

• alternacije
• minimalni par
• mjesto artikulacije
• način artikulacije
• naglasak (tromi, dugosilazni, akut, dvosložni)