Migracijske i etničke teme (Jan 2013)

Usporedba hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja na hrvatskim otocima: primjer općine Dobrinj

  • Vuk Tvrtko Opačić

DOI
https://doi.org/10.11567/met.29.2.6
Journal volume & issue
Vol. 29, no. 2
pp. 251 – 276

Abstract

Read online

Zbog blizine i prometne dostupnosti slovenski vlasnici stanova za odmor i rekreaciju, najzastupljeniji inozemni vikendaši u Hrvatskoj, tradicionalno su najbrojniji na prostoru Istre i Kvarnera. Njihovom brojnošću među kvarnerskim otocima ponajviše se ističe otok Krk. Glavni cilj ovoga rada jest usporediti prostorne i strukturne karakteristike hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja u receptivnome vikendaš¬kom području. Kao reprezentativni primjer receptivnoga vikendaškog područja na hrvatskim otocima s podjednakom zastupljenošću hrvatskih i slovenskih vikendaša izabrana je općina Dobrinj, jedinica lokalne samouprave na otoku Krku s najvećim brojem vlasnika stanova za odmor i rekreaciju iz Slovenije. Istraživanje metodološki počiva na obradbi relevantne literature kao i statističkoj analizi kvantitativnih poda¬taka popisne statistike i podataka Općine Dobrinj o površini stambenih jedinica za odmor i rekreaciju te mjestu stalnoga prebivališta njihovih vlasnika prema regijama NUTS-3: hrvatskim županijama te slovenskim statističkim regijama. Osim metodom deskriptivne statistike razlike između hrvatskog i slovenskog poduzorka ispitane su hi-kvadrat testom i t-testom. Istraživanjem su se kao vodeća emitivna područja u Hrvatskoj izdvojili Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija te Zagrebačka županija, a u Sloveniji Središnja Slovenija i Savinjska regija. Zaključeno je da nema izraženije razlike u preferiranju obalnih naselja, odnosno naselja u unutrašnjosti između hrvatskih i slovenskih vikendaša, da nema značajnije razlike u površini »hrvatskih« i »slovenskih« vikendica, da hrvatski vikendaši u odnosu na slovenske žive u emitivnim naseljima bližim receptivnim naseljima u općini Dobrinj, da su naselja stalnih prebivališta hrvatskih vikendaša u prosjeku veća od naselja stalnih prebivališta slovenskih vikendaša te da je naglašenija dominacija Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao vodećega emitivnog područja u kontingentu hrvatskih vikendaša, nego Središnje Slovenije (s Ljubljanom) kod slovenskih.

Keywords