Perspektive utjecaja provedbe kurikuluma građanskoga odgoja i obrazovanja na skriveni kurikulum u školama

Abstract

Poučavanje tema Građanskog odgoja i obrazovanja provodi se u svim zemljama Europske unije, tako i u Republici Hrvatskoj te u mnogim zemljama svijeta. Ostvarivanjem temeljnih ishoda kurikuluma Građanskoga odgoja i obrazovanja u školama učenici se transformiraju u dobroga građanina koji posjeduje vještine, stavove i znanja potrebne za aktivno i svrsishodno sudjelovanje u društvenom životu zajednice te ostvarivanje punih potencijala pojedinca. Kurikulum Građanskoga odgoja i obrazovanja nizom svrsishodnih pedagoških pristupa i učinkovitih metoda poučavanja, koje podrazumijevaju aktivno sudjelovanje učenika u životu i radu škole i lokalne zajednice pokreću društvenu zajednicu prema izgradnji boljeg društva. Potencijal ovih i ovakvih aktivnosti je jasan, budući skriveni elementi kurikuluma predstavljaju učenje stavova, normi, vjerovanja, vrijednosti i pretpostavki. Skriveni kurikulum u školama pored javno određenih ciljeva odgoja i obrazovanja ostvaruju i brojni drugi, često prikriveni, ali važni ciljevi odgoja i obrazovanja. Proučavanje skrivenoga kurikuluma i Građanskoga odgoja i obrazovanja u školama, dva su naizgled konceptualno različita pojma, ali je jasna i njihova spona. Ona se najzornije odražava u primjeru rada učenika na sudioničkom donošenju odluka (npr. razredna pravila/ izbor predstavnika razreda) gdje se direktno pokazuju poželjni obrasci ponašanja unutar zajednice koja zatim daje signale o „dojmu“ koji ostavlja jedna (razredna) zajednica prema drugim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa i prema ustanovi škole. Istraživanjem dostupne literature i provedenih istraživanja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj utvrđena su zanimljiva saznanja o mogućim utjecajima provedbe kurikuluma Građanskoga odgoja i obrazovanja u školama na skriveni kurikulum u školama.

Keywords

• građanski odgoj i obrazovanje
• kurikulum
• skriveni kurikulum
• škola