Međunarodne Studije (Jan 2012)
Pojavni oblici međunarodnoga gospodarskoga kriminaliteta kao čimbenik nacionalne ekonomije
Abstract
Ukidanjem nadzora na unutarnjim granicama Europske Unije, što je vrlo važan čimbenik europskog povezivanja, problematika nezakonitih migracija i ostalih oblika međunarodnoga kriminaliteta koncentrirala se na vanjske granice Europske Unije. Stvaranjem zajedničkog tržišta i Carinske unije dolazi do slobodnoga kretanja kapitala i roba te mogućnosti vršenja transnacionalnoga kriminaliteta. Polazi se od međunarodnih propisa, tj. Konvencije Ujedinjenih naroda, pa do ustavnih normi koje definiraju organizirani kriminalitet. U radu se u nekoliko cjelina daje prikaz opterećenosti međunarodnih graničnih prijelaza Bregana i Macelj (ulaza i izlaza) zbog osobnih automobila i teretnih motornih vozila, zloupotrebe karneta TIR, te pregled pojavnih oblika međunarodnoga kriminaliteta. Republika Hrvatska specifična je zbog svojega geografskog položaja jer njome prolaze prometni koridori između istoka i zapada te sjevera i juga, ali i tzv. balkanska ruta koju krijumčari koriste za nezakonito snabdijevanje tržišta (droga, trgovina ljudima, nezakonite migracije) u gospodarskom kriminalitetu kao što su izbjegavanje poreza i carina, prijevara, krijumčarenje (visokotarifne robe duhana i cigareta) te pranje novca. Uloga i zadaća carinske službe nije samo fiskalnoga karaktera(radi prikupljanja javnih prihoda državi), već je carinska služba izravno uključena i sa sigurnosnog aspekta u borbu protiv krijumčarenja i nedopuštene preprodaje neocarinjene robe
