Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj arhitekturi historicizma

Abstract

Neobarokna palača Prister na Strossmayerovu trgu 2 (1893.), projekt Hönigsberga i Deutscha, ističe se urbanističkim smještajem i arhitektonskim obilježjima. S glavnim pročeljem na jednom od trgova perivojne potkove, trokrilnim plastičnim tijelom određuje dvorište u dnu kojeg se uz Petrinjsku ulicu nalazila niža konjušnica s vežom, čime je formiran svojevrsni cour d’honneur. Činjenica da je palača bila rasterećena od kolnog ulaza omogućila je impostaciju raskošnog predvorja i trokrakog stubišta cijelom dubinom pročelnog krila, a navedeno osovinsko rješenje iskazano je na pročelju sceničnim portalom nadvišenim balkonom te elegantnom atikom sa skulpturama. Takvom svojom prostornom organizacijom te unutrašnjom opremom i vanjskom plastikom izdvaja se iz tadašnjega zagrebačkog standarda upućujući na izvore u bečkoj arhitekturi, gdje se školuju projektanti. Danas u funkciji Arhiva i dviju znanstvenih ustanova u sastavu HAZU uključena je u projekt cjelovite obnove nakon potresa 2020. godine, a prateća istraživanja iznijela su na vidjelo nepoznate podatke iz njezine građevne povijesti.

Keywords

• Palača Prister
• Zagreb
• Beč
• neobarok
• Hönigsberg i Deutsch