Smanjivanje broja katolika u Bosni i Hercegovini i potreba da se ono zaustavi

Abstract

Vrlo je uočljivo drastično smanjivanje broja katolika u Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih 30 godina. Od 760.852, koliko ih je bilo 1991. godine, prema državnom popisu iz 2013. godine ostalo ih je 544.780, odnosno prema crkvenim procjenama na kraju 2018. na tom području bilo bi 365.688 katolika. Taj proces započeo je za vrijeme rata (1991. - 1995.) progonima i iseljavanjem zbog straha i nastavio se nakon toga zbog nesigurnosti, izostanka i onemogućavanja održivog povratka, novog iseljavanja i negativnog priraštaja. Katolička Crkva u BiH od 2003. do 2018. godine bilježi gubitak od 99.133 vjernika. Odnosno, Banjolučka biskupija je tijekom posljednjih dvadesetak godina ostala bez 45,71 % vjernika, koji su na njezinu području bili 1999. godine, Sarajevska je ostala bez 32,48 % u odnosu na 2002. godinu, Mostarska bez 11,75 % nakon 2006., a Trebinjska bez 13,04 % od 2005. godine. U tom općem gubitku vlastiti negativan priraštaj sudjeluje s 23.214, što znači da se iz BiH u tom razdoblju, prema crkvenim procjenama, iselilo 75.919 katolika. Ovaj rad podijeljen je u šest naslova: Okolnosti i zakonski okviri suvremene društvene zbilje u BiH, Depopulacija i denatalitet pogađaju cijelu BiH, Smanjivanje broja katolika ponovno postao proces, Negativan priraštaj i novo iseljavanje katolika, Uloga državne vlasti i međunarodne zajednice u traženju rješenja te Još neki izazovi Katoličke Crkve u složenom društvu BiH.

Keywords

• smanjenje broja katolika i Hrvata
• progon
• iseljavanje
• negativan priraštaj
• neuspio povratak
• nedostatak posla