Koliko je aktualan zapadni marksizam?

Abstract

Osnovna teza članka glasi da je kasni Engels u razračunavanju s Marxovom kritikom političke ekonomije razvio pristup za teoriju građansko-kapitalističkog društva, unutar kojega je s jedne strane novcu, odnosno njegovoj akumulaciji u kapitalu, u potpunosti pridan konstitutivni značaj za tu društvenu formaciju, a time i intrinzična funkcija u duhu politike moći, a s druge strane u obzir uzet vrijednosno-racionalni aspekt građanskoga prava. Engels izbjegava monizam Marxova Kapitala tako da analizira sistemsku isprepletenost kapitalističkog tržišta s državnom administracijom od početka novoga vijeka do svojega vremena te pritom konstatira normativan napredak. Autorova je teza da njegova pojašnjenja unatoč svom fragmentarnom karakteru pokazuju dalekosežne veze s Weberovom teorijom novca i njegovim razumijevanjem modernog procesa racionalizacije. Autor izlaže svoju tezu kroz kontrast Engelsovog nasuprot Marxovu pristupu, te kasnijem razvoju ovih tema u radovima Lukácsa, Horkheimera, Adorna i Habermasa.

Keywords

• Engels
• Marx
• frankfurtska škola
• Habermas
• kritika građanskog društva