Srpska Politička Misao (Dec 2019)

IZMEŠTANJE STATUSA GRAFIČKOG OBLIKOVANJA U DVADESETOM I DVADESET PRVOM VEKU

  • Danica Glođović

DOI
https://doi.org/10.22182/spm.specijal2019.13
Journal volume & issue
no. Specijal 2019
pp. 209 – 222

Abstract

Read online

U ovom radu, autorka istražuje promenu paradigme grafičkog oblikovanja, od početka dvadesetog veka do danas, kao i transformaciju oblikovnih praksi od tradicionalnih, ka digitalnim medijima. S obzirom na to da je tema ovog rada izmeštanje statusa grafičkog oblikovanja u istraživačkom postupku prilikom obrade predložene teme primeniće se set teorijsko epistemoloških tehnika što podrazumeva raznovrsne interdisciplinarne i transdisciplinarne metode. Radi isticanja i problematizovanja ključnih oblasti teorije grafičkog oblikovanja, preglednom tehnikom će se mapirati i predstaviti opus oblasti i aktuelnih teorija vizuelne kutlure koje pokriva predložena tema, prema zadatim kriterijumima koje ovaj rad predlaže. Kriterijumi za mapiranje i kritičku analizu oslanjaće se na savremene teorije grafičkog oblikovanja, a i društva kao krajnjeg korisnika dizajniranih proizvoda i usluga. Grafičko oblikovanje ne može se tumačiti kao samo jedan od estetskih pojmova, radnje ili proizvoda, već je reč o svojevrsnom političkom fenomenu. Dizajn je, kako estetsko oblikovanje, tako i autentično političko oblikovanje znakovnog i materijalnog sveta. Oblikuje svakodnevni život ljudi, i široko je ugrađen u mehanizam vladanja društvenim prostorom, kao i životom uopšte, u urbanom prostoru i nad telima koja taj prostor zauzimaju. U modernim vremenima, kroz podršku tehnologije, kao i transdisciplinarnom pristupu kroz konvergenciju različitih poslovnih i društvenih praksi, grafičkom oblikovanju pružaju se neke nove mogućnosti, što svakako izmešta ciljeve i dostignuća ove oblasti. Može se reći da je uloga grafičkog oblikovanja da na mikro nivou proizvodi subjektivnost, a na makro nivou uspostavlja fizičke i virtuelne ograde upravljanja, kontrole i kretanja. Stvarni svet više nije uočljiv, jer ono što subjekt vidi i zna o stvarnom svetu, jeste ono što mu govore proizvedeni znakovi. U ovom radu autorka obuhvata i problematiku autorstva u odnosu na dizajnerske prakse. Ovim istraživanjem autorka želi da mapira kluljčne tačke u promeni paradigme grafičkog oblikovanja, kao i da čitaocima predstavi put razvoja dizajnerskih praksi kakve danas poznajemo.