Negotiorum gestio: teorijskopravna analiza

Abstract

Cilj ovog rada jest doći do teorijskopravne spoznjaje instituta negotiorum gestio (poslovodstva bez naloga). Kad bismo pošli od načina koji je prevladavajući u dostupnoj pravnoznanstvenoj literaturi, mogli bismo doći samo do pojedinačne spoznaje negotiorum gestio, npr. do dogmatske ili historijske ili komparativne spoznaje, ali ne i do pravnoteorijske spoznaje. Do pravnoteorijske spoznaje pak možemo doći integralnom primjenom više metoda (zajedno) – dakle, i dogmatske i historijske i komparativne. Zašto primjenom pojedine metode ne možemo doći do spoznaje negotiorum gestio u cjelini, u potpunosti? Zato što svaka od tih metoda promatra negotiorum gestio s određenog aspekta. Dogmatska metoda promatra negotiorum gestio kao pravnu ustanovu konkretnog pozitivnopravnog poretka, npr. rimskog, francuskog, njemačkog. Primjenom historijske metode, negotiorum gestio objasnili bismo pojedinačnim, neponovljivim uzrokom ili bismo ga objasnili nekom drugom pojavom kao svojim neponovljivim, pojedinačnim uzrokom. Komparativnom metodom došli bismo do spoznaje koja opisuje sličnosti i razlike negotiorum gestio u različitim konkretnim pravnim porecima. No, primjenom pojedinih metoda (pojedinačno) ne bismo došli do spoznaje negotiorum gestio u cjelini – što zahtijeva i daje teorijskopravna spoznaja. Potreba za spoznajom cjeline postoji već samim time što svaki od tih načina spoznaje pretpostavlja da se negotiorum gestio pojavljuje u mnoštvu konkretnih pravnih poredaka u više od dvije tisuće godina. Napomenimo da je teorijskopravni pojam negotiorum gestio idealtip (u Weberovom smislu).

Keywords

• teorijskopravna spoznaja
• idealtip
• dogmatska metoda
• historijska metoda
• komparativna metoda