Prosvjetiteljski elementi dviju anonimnih kajkavskih drama s početka 19. stoljeća: Čini barona Tamburlana (1801) i Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš (1803)

Abstract

U radu se nastoje preciznije opisati prosvjetiteljski elementi dviju anonimnih kajkavskih drama (Čini barona Tamburlana, Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš) koji se promatraju u kontekstu katoličko-prosvjetiteljskog rada zagrebačkog biskupa MaksimilijanaVrhovca i ekonomskih ideja Nikole Škrlca Lomničkog. Pritom se uzimaju u obzir specifičnosti žanrovskog određenja i poetike sjemenišnih kajkavskih drama kao i politički kontekst francusko-austrijskih ratova te prodiranja ideja Francuske revolucije (jakobinci) na prostor središnje (Banske) Hrvatske.

Keywords

• katoličko prosvjetiteljstvo
• kameralizam
• sjemenišno kazalište u Zagrebu
• Maksimilijan Vrhovac
• Nikola Škrlec Lomnički