Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci (Dec 2019)

Šumska drvna biomasa i drvni otpad u funkciji proizvodnje energenta na području Tuzlanskog kantona ̶ potencijali i mogućnosti

  • Velid Halilović,
  • Jusuf Musić,
  • Dino Hadžidervišagić,
  • Admir Avdagić,
  • Jelena Knežević,
  • Edin Brčaninović

DOI
https://doi.org/10.7251/GSF1929029H
Journal volume & issue
no. 29

Abstract

Read online

Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona pruža važno uporište za detaljnije i racionalnije planiranje korištenja drvnog otpada iz različitih izvora koji nastaje na navedenom području. Za potrebe ovih istraživanja korištena je metoda analize i sinteze, kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata, drvoprerađivačkih preduzeća i preduzeća koje gazduje šumama Tuzlanskog kantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovu Izvještaja o poslovanju i statističkih biltena. Trenutno je iskorišteno 59% kapaciteta postrojenja za proizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sječka sa 70%. Količina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m³ godišnje. Stvarna realizacija ogrevnog drveta sa maloprodajom na području Šuma TK iznosila je 96 007 m3. Na području Tuzlanskog kantona postoje prerađivači (cijepanje) drveta sa 43% iskorištenog kapaciteta. Rezultati rada pokazuju da se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona ne koristi na zadovoljavajućem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi se osigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnim količinama sirovine. Ukupna količina otpadnog drveta na području Tuzlanskog kantona nije dovoljna za maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slučaju neophodna je nabavka sirovine sa šireg područja BiH, zatim bolje korištenje otpada iz šumarstva, a naročito korištenje izdanačkih šuma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogućnost proizvodnje energetskih plantaža brzorastućih vrsta i sl.

Keywords