Bioetika i geopolitika - Rat u Ukrajini kao povod

Abstract

Članak se uglavnom oslanja na izvorne znanstvene radove, na sublimirane prikaze i kritičke recenzije velikoga broja bioetičkih radova, objavljenih u razdoblju od kraja prošloga stoljeća do danas, ali se najviše oslanja na recenzije, prikaze i kritičke osvrte i komentare poznatoga hrvatskog filozofa Rade Kalanja. On je još prije tridesetak godina s pravom upozoravao da su biološka i genetička istraživanja došla do razine (“granične situacijeˮ/Jaspers) u kojoj se iznova, ali sada u mnogo oštrijem i radikalnijem obliku, postavlja pitanje odnosa znanosti i etike, a mi bismo danas, povodom rata u Ukraini, dodali: odnosa bioetike i geopolitike. Jedna od teških posljedica tragičnih događanja u Ukrajini opasnost je od uvećavanja ionako velike svjetske gladi, u kojoj, u krajnjoj liniji, postaje manje bitno je li hrana prirodna/organska ili je GMO, već je važno ima li je uopće, što znači da nema nikakve hrane, prije svega žitarica. Ili, naprotiv, hrane ima u izobilju, ali samo za one koji imaju novca kupiti ju, a njih je sve manje, tako da preostaje da im se hrana pokloni. Ali u tom bi slučaju izostali profiti globalnoga kapitalizma, a što bi svakako bilo neprihvatljivo za svjetske transnacionalne elite jer bi praktično ugrozilo fundamente kapitalizma i označilo kraj globalnoga kapitalističkog sustava/poretka. Znači, na pomolu je velika humanitarna katastrofa dopunjena milijunskim izbjeglicama, i to ne samo iz Ukrajine, već i šire diljem svijeta. Ova će situacija biti dodatno pogoršana i lošim ekonomskim posljedicama, prije svijega za EU, a zatim i za cijeli svijet, što zajedno uključuje UN i njezine specijalizirane agencije, prije svega UNHCR i UNESCO, u

Keywords

• bioetika, geopolitika, elite, etički subjekt, odgovornost, kapitalistički sustav, rat u Ukraini