Planovi i faze gradnje Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1895. do 1957. godine

Abstract

Glavna zgrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu građena je u različitim etapama od 1895. do 1957. godine. U članku se prvi put detaljno analiziraju sve faze gradnje, počevši od Umjetničkih atelijera koje je 1895. projektirao Herman Bollé, dograđenih za potrebe Više škole za umjetnost i umjetni obrt po nacrtima Victora Grossa 1907. godine. Prema projektu Ćirila Metoda Ivekovića sklopu je 1921. prigrađena dvokatnica s visokom mansardom, a kao posljednja velika intervencija uslijedila je trokatna dogradnja 1957. godine prema projektu Ive Geršića. Sveukupno pet objekata različitih autora i razdoblja gradnje čini današnji jedinstveni arhitektonski sklop. Osim arhitekata projektanata, u članku se spominju i graditelji izvođači, Kuno Waidmann, Pilar, Mally & Bauda, Josip Dubsky, Wutte i Mihok. Navode se i interpretiraju i nerealizirani planovi i nacrti koje su izradili arhitekti Viktor Kovačić i Hugo Ehrlich (1908., atribucija), Rudolf Lubynski (1912.) te Srećko Florschütz (1914.). Tijekom prvih šezdesetak godina, od kraja 19. do sredine 20. stoljeća planirana je i izgrađena središnja zgrada u dvorištu Ilice 85, a u njezinoj su arhitektonskoj koncepciji i realizaciji sudjelovali tada najpriznatiji hrvatski arhitekti i graditelji.

Keywords

• umjetnički atelijeri
• akademija likovnih umjetnosti
• zagreb
• arhitektura
• herman bollé
• victor gross
• viktor kovačić
• hugo ehrlich
• rudolf lubynski
• srećko florschütz
• ćiril metod iveković
• jaroslav albert
• ivo geršić
• fanika bihler