Sociogeografske promjene u malim otočnim zajednicama - primjer otoka Zlarina

Abstract

Autorice na primjeru otoka Zlarina istražuju temeljne sociogeografske procese i najvažnije promjene u načinu života zajednica malih hrvatskih otoka od 1970-ih godina do danas. U radu je prezentiran dio rezultata istraživanja kvalitete života stanovništva Zlarina, provedenog metodom ankete i promatranja sa sudjelovanjem na uzorku od 67 ispitanika. Rezultati pokazuju da se zbog želje za demografskim opstankom zajednice, Zlarinjani sve više otvaraju prema strancima – prije svega doseljenicima, a onda i turistima, u kojima vide nadu demografske i gospodarske revitalizacije. Modernizacija je donijela i određene negativne promjene u mentalitetu i načinu shvaćanja zajednice, koje se ogledaju u smanjenoj solidarnosti članova i izraženijem materijalizmu. Ipak otočani i dalje iskazuju snažni osjećaj pripadnosti relativno homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici u kojoj još uvijek postoji čvrsti osjećaj povezanosti.