Migracijska kretanja Makedonaca odrazena u prezimenima

Abstract

U radu se nastojalo pokazati kako su se mnogobrojna migracijska kretanja makedonskog pučanstva iz susjednih prostora odrazila na makedonski prezimenski fond. Odraz tih raseoba pokazuje i kretanje inojezičnog pučanstva. Karakteristično je da su imena velikog broja sela iz egejskoga dijela Makedonije, čije je pučanstvo protjerivano iz svojih mjesta tijekom dvadesetoga stoljeća, osobito poslije poznatih buna, ustanaka i ratova, čak i međudržavnim ugovorima (Nejski 1919 i Lozanski 1923), sačuvana u prezimenima prebjeglih obitelji u vardarskom dijelu Makedonije, To je važno istaknuti, jer je zakonskim aktom iz 1926. izvršena promjena makedonske toponimije u toj zemlji i zabranjena njezina uporaba. Naravno je i logično što je pribježište oko Strumice i susjednih gradova našao velik dio stanovništva iz Kukuškog i Jenidževardarskog kraja. To je pučanstvo najviše bilo pogođeno Balkanskim i Prvim svjetskim ratom. Usp. prezimena: Bojmacaliev, Baravcaliev, Bojmaliev, Janašliev, Mačukovaliev i dr. Istaknuta su i preseljavanja iz Albanije. Usp. prezimena: Arbelski, Makelarski, Obočki, Sebiški, pa Goričanec, Polenak i dr. Osim svjedočanstva koje su ostavile političke migracije, razmatrana su i prezimena koja su proizvele tzv. unutrašnje migracije, naročito one na relaciji selo - grad. Repertoar etničkih sufiksa u takvim prezimenima prilično je bogat: osimslavenskih -(an)ec, -(an)in, turskog -li, susreću se i romanski -ak, -anu i dr. Cilj rada je pokazati kako su antroponimijski podatci relativno slabije korišteni u usporedbi s toponimijskim za objašnjavanje nekih jezičnih, povijesnih, socioloških i drugih pojava.