Pravni Vjesnik (Apr 2022)
IMOVINSKO PRAVNI POLOŽAJ ŽENE U BRAKU NA PRIJELAZU IZ 19. U 20. STOLJEĆU
Abstract
Sastavljanje bračnih ugovora radi ostvarivanja autonomije stranaka u vezi s imovinskim odnosima u braku u razdoblju nakon stupanja na snagu austrijskog Općeg građanskog zakona postalo je učestala praksa. Vrlo detaljan normativni okvir za regulaciju pojedinih instituta ženidbenog prava ostavljao je dovoljno prostora za uređivanje imovinskih odnosa između bračnih partnera u skladu s njihovim zahtjevima te sa svrhom očuvanja ekonomskih interesa obitelji, ali i svakog partnera osobno. U razdoblju u kojem je muškarac i prema tekstu zakonodavca preuzimao funkciju upravljanja bračnom imovinom, a položaj žene u braku označen obrascima poželjnog ponašanja, zabilježen je niz imovinskih dispozicija sa svrhom osnaženja položaja žene u društvu za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali i osiguranja njezina statusa u slučaju prestanka postojanja iste. Vodeći se idejom o modernizaciji društvenog položaja žene u razdoblju nakon stupanja na snagu austrijskog građanskog zakonika u ovom se istraživanju nastojao utvrditi položaj žene kad su posrijedi imovinska prava stečena na temelju privatno pravnih isprava. Pri tome se ima na umu institute unesene u sadržaj bračnih ugovora očuvanih u Državnom arhivu u Osijeku te učinke oporuka koje su nerijetko sadržavale i bračne odredbe, ali i onih oporuka čiji su stvaratelji često osnivanjem zaklada nastojali pružiti imovinsku zaštitu siromašnim ženama. Dostupne isprave potječu s različitih pravnih područja gradskog, osječkog te ruralnog, tj. baranjskog što ih čini vrijednim materijalom za poredbenu raščlambu različitih pitanja, od mjerodavnog prava do učinaka primjene istog. Stoga, pravno povijesnom metodom te komparacijom dobivenih rezultata u istraživanju nastojat će se utvrditi učinke ženidbenog prava te utjecaj ugovornih dispozicija na ekonomsko i pravno jačanje položaja žene u društvu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Keywords
