SADRŽAJ UKUPNIH POLIFENOLA I ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST SAMONIKLE I KULTIVIRANE ŠPAROGE U HRVATSKOJ

Abstract

Zbog brojnih nutritivnih vrijednosti i potencijalnoga pozitivnoga učinka na ljudsko zdravlje, šparoga se pokazala kao interesantna kultura za konzumaciju te predmet brojnih znanstvenih ispitivanja. Samonikla šparoga (Asparagus acutifolius L.) raste duž Jadranske obale i otoka, dok se kultivirana šparoga (Asparagus officinalis L.) uglavnom uzgaja u istočnome dijelu Hrvatske. Ovim istraživanjem određivan je ukupni sadržaj polifenola (spektofotometrijski) i antioksidativna aktivnost (DPPH) kod samoniklih i kultiviranih šparoga. Rezultati su pokazali da nema statistički značajne razlike u sadržaju ukupnih polifenola između samoniklih i kultiviranih šparoga. Najviša vrijednost ukupnih polifenola samoniklih šparoga iznosila je 6,20 [mg GAE/g svježe tvari], odnosno 49,60 [mg GAE/g suhe tvari], dok je kod kultiviranih šparoga bila 4,52 [mg GAE/g svježe tvari], odnosno 50,93 [mg GAE/g suhe tvari]. Antioksidativna aktivnost mjerena DPPH (2,2-difenil-1-pikrilhidrazil) metodom, pokazala je statistički značajne razlike. Veća je antioksidativna aktivnost izmjerena kod kultiviranih, nego kod samoniklih šparoga. Također je utvrđeno da porastom polifenola raste antioksidativna aktivnost, ali više kod kultiviranih šparoga. Temeljem rezultata, zaključujemo da je kultivirana šparoga odlična alternativa samonikloj, koja bi trebala biti zaštićena od pretjeranog ubiranja, kako bi se zaštitila prirodna raznolikost obale i otoka.