Zašto trebamo znanje o obilježjima zakona u biologiji

Abstract

Nominalno bi bioetika trebala značiti zauzimanje dosljednog vrijednosnog stava prema svemu što je živo, a dosada smo naglasili da se filozofija biologije u tom smislu odnosi prema biologiji kao izlaziÅ¡noj disciplini bioetike. Zato sebi postavljamo navedeno pitanje. U filozofiji biologije vrlo su česta kontradiktorna shvaćanja zakona – zakoni su uzročni, odnosno, neuzročni, pa se tako zakon tretira kao doseg najviÅ¡e strogosti ili suprotno, kao neodreÄ‘enost koja dovodi čak i do toga da se negira postojanje zakona u toj znanosti. No ako polazimo od toga da je okružje znanstvenog istraživanja mogućnost u kojoj je mjerodavna vjerojatnost, onda proizlazi da u biologiji prevladava koriÅ¡tenje slabijeg pojma zakona. Zapravo se uočava da se u njezinu znanstvenom istraživanju, kao uostalom i u drugih znanosti, traži uzrok Å¡to funkcionira samo kao metodoloÅ¡ko pravilo istraživanja, a ne kao deterministička teorija, tj. kao doseg sveopće nužnosti. Od pojma uzročnosti ostala je samo uzročna povezanost, a najviÅ¡e se usredotočuje na početnu fazu, na mnogostrukost uvjeta i na njihovo ograničavanje (Bechtel 1993, Glennan 1996, Craver 2000), pa se istražuje stupnjevanje pojava po razinama u smislu funkcionalnih veza (Cummins 1975, 1983, Bechtel 1986, Craver 2001) Å¡to omogućuje svrstavanje u spektar vjerojatnosti (Dawkins 2006) u smislu dosega stupnja strogosti zakona: 1. stroga vjerojatnost - 2. vrlo visoka vjerojatnost - 3. visoka vjerojatnost: uÅ¡ančenje (Cummins 1983, Å ustar 2007) 4. srednja vjerojatnost: nevarijantnost (Woodward 2001) 5. niža vjerojatnost: stabilnost (Mitchell 1997, 2000) 6. niska vjerojatnost: otpornost (Skyrms 1977). U formalnom smislu koristi se teorija vjerojatnosti Bayesovog tipa, tj. evidencijska i posebno induktivni oblik. Zakoni u biologiji su modeli (Sober 2000, Kokić 2010) i funkcioniraju kao paradigma. Takvo prihvaćanje obilježja zakona u biologiji važno je za bioetiku, zbog Å¡irenja znanja o svemu živućemu, i posebno za samu biologiju, kako bi izbjegla povratak determinizmu. Â

Keywords

• biologija
• znanje
• filozofija biologije
• bioetika