Kvantitativna analiza utjecaja porasta razine Jadranskog mora na hrvatsku obalu: GIS pristup

Abstract

Procjene za prosječan porast morske razine na globalnoj razini do kraja 21. stoljeća najčešće variraju od 0,18 m do ≥ 1 m u odnosu na današnju razinu. Ako se razmatraju procjene koje obuhvaćaju i otapanje grenlandskog i antarktičkog ledenog pokrova, tada se može očekivati porast morske razine od 5 i više m. Sukladno s globalnim promjenama, razina Jadranskog mora također je u porastu. Radi analize potencijalne ugroženosti hrvatske obale od porasta morske razine, izrađena su tri modela porasta razine Jadranskog mora (od 1 m, 3 m i 6 m). Na temelju modela analizira se utjecaj porasta morske razine na različite socioekonomske segmente obalnog prostora. Cilj je istraživanja definirati najugroženije dijelove hrvatske obale. Kako bi se mogli diferencirati najugroženiji dijelovi, izrađen je Indeks ugroženosti obalnih općina ( ). U izradi Indeksa koristili su se analizom utjecaja dobiveni kvantitativni podaci o prostornom obuhvatu poplavnih zona te ugroženosti stanovništva i prometne infrastrukture obalne zone. Navedenim su varijablama s pomoću Analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP) pridruženi različiti težinski koeficijenti, ovisno o važnosti varijable. Pri analizi svih triju modela uočeno je kako se Zadar i njegova okolica ističu kao najugroženije područje hrvatske obale. Zbog toga je na primjeru Zadra izvršena znatno detaljnija analiza mikrolokacijskog utjecaja porasta morske razine. Podaci dobiveni analizom različitih modela pokazuju kako je gotovo cijela hrvatska obala ugrožena, ali i da postoji velik nerazmjer u razini ugroženosti pojedinih dijelova hrvatske obale. Važnost je ovog istraživanja u tome što ono predstavlja temelj za pravovremenu adaptaciju na negativne utjecaje budućeg porasta razine Jadranskog mora.

Keywords

• GIS modeliranje
• analitički hijerarhijski proces
• Jadransko more
• analiza utjecaja
• prirodne prijetnje
• porast morske razine