Pastoral seoskih župa u novonastalim okolnostima Đakovačko-osječke nadbiskupije

Abstract

Prema popisu stanovništva 2011. i 2021. godine Đakovačko-osječka nadbiskupija izgubila je 78 885 vjernika katolika, odnosno 16,88%. Demografski slom posebno se očituje u seoskim župama. Demografski slom, ruralni egzodus, odnosno masovni odlazak seoskog stanovništva u gradove i bogatije zemlje Europske unije, u velikoj mjeri mijenjaju i utječu na vrijednosno-identitetsko-vjerničku strukturu seoskih župa. Nakon početne demografske raščlambe u radu se identificiraju novonastala obilježja župa na selu te se ukazuje na nove okolnosti u pastoralnom radu. Treći dio rada razrađuje četiri okosnice oko kojih i na kojima je potrebno graditi suvremeni pastoral u seoskim župama. To su: nedostatan broj svećenika, sinodalnost, supsidijarnost i suodgovornost te njegovanje kulture susreta u pastoralnom djelovanju, posebice osmišljavanju novih pastoralnih jedinica strukturiranih od više seoskih župa koje postaju aktivna središta sociokulturnoga, neotradicijskoga »novoseoskoga« vjerskog života, utemeljena na kapilarnom i kategorijalnom pastoralnom pristupu s ciljem stvaranja vjerske kohezije i nove vjerske identifikacije.

Keywords

• pastoral
• seoske župe
• pastoralne jedinice
• demografski slom
• Đakovačko-osječka nadbiskupija