JAVNOBILJEŽNIČKI RAZVOD BRAKA U REFORMIRANOM SLOVENSKOM PRAVU

Abstract

Razvod braka pred notarima latinskoga tipa kao alternativan onom sudskom, prisutan je na europskom kontinentu od početka 2000-ih godina. Oblici takvog razvoda braka prvo su se javili u istočnoeuropskim državama. Od 2015., međutim, bilježi se propisivanje nadležnosti notara za sporazumni razvod braka I u državama zapadne i južne Europe. Posljednja među europskim državama koja je propisala sporazumni razvod braka pred javnim bilježnicima je Slovenija, u sklopu reforme obiteljskog i izvanparničnog prava i postupka. U tom kontekstu, u radu se raspravlja o novinama i temeljnim načelima obiteljskih sudskih postupaka u reformiranom slovenskom pravu. Posebni dio rada sadrži analizu sporazumnog razvoda braka pred slovenskim javnim bilježnicima. Razlog odabira tog pravnog sustava je u istom ishodištu razvoja s hrvatskim, sličnosti tih dvaju pravnih sustava, kao i okolnosti da u tim srednjoeuropskim državama članice EU-a, reformska nastojanja u jednoj najčešće slijede reforme i postignute rezultate u drugoj. Potom slijedi analiza i rasprava o javnobilježničkom razvodu braka iz hrvatske perspektive, posebice o okolnostima koje bi se trebale uzeti u obzir pri promišljanju njegova reguliranja, u cilju aktualizacije i postizanja istaknutih prednosti. U zaključnom dijelu rada sadržana su neka razmišljanja autora i njegove projekcije, de lege ferenda, za hrvatsko uređenje, ali i država u njezinu okruženju.

Keywords

• razvod braka
• javni bilježnik
• postupak
• slovensko pravo