Posjedovna struktura Virovitičke županije u svjetlu popisa gospodarstava iz 1895. godine

Abstract

Prilikom analiziranja poljoprivredne proizvodnje posjedovna je struktura jedan od važnijih pokazatelja. Promjene u veličini gospodarstava ukazuju kako na promjene u ekonomskoj snazi, tako i na tendencije u jačanju ili slabljenju određenih skupina gospodarstava. I posjedovna struktura i posjedovni odnosi ovise o stupnju razvitka proizvodnih snaga. U radu je proučavana posjedovna struktura Virovitičke županije u svjetlu popisa gospodarstava iz 1895. godine. U sastavu spomenute županije bili su slijedeći kotarevi: Đakovo, Miholjac Dolnji, Našice, Slatina, Virovitica i Osijek. Grad Osijek je 1895. godine izdvojen iz sastava županije i podvrgnut neposrednoj upravi Zemaljske vlade. Procesi koji su se događali u drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj i Slavoniji imali su za posljedicu smanjivanje prosječne veličine posjeda, kao i pojavu sve većeg broja malih gospodarstava. U Virovitičkoj županiji ti su se procesi javljali u nešto blažem obliku nego što je to bio slučaj za čitavu Hrvatsku i Slavoniju. Istina, ta odstupanja pak nisu bila toliko bitna da bi dovela do značajnih razlika u odnosu na prosjek Hrvatske i Slavonije.

Keywords

• poljoprivredna proizvodnja
• posjedovna struktura
• Virovitička županija