ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE)

Abstract

Ove godine navršava se 150. obljetnica donošenja Austro-ugarske nagodbe, kompromisa između Austrije i Ugarske koji je u mnogim segmentima poslužio kao predložak za godinu dana kasnije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Ovima dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje je u Budimpešti i Beču skinuto s dnevnog reda. Nagodbe su usvojene na sličan način, pregovorima kraljevinskih odbora, prihvaćanjem zakonskih članaka u zemaljskim saborima, njihovim sankcioniranjem od strane kralja, a potom proglašavanjem u saborima. Broj članaka (69 odnosno 70), kao i mnoge formulacije u njima, čine temelj za njihovu poredbenu analizu. Objema je zajedničko i to da su ih ugovorne stranke (Austrija i Ugarska s jedne strane te Hrvatska i Ugarska s druge) različito tumačile, pa su nagodbe služile i kao stalno sredstvo javnopravnoga prijepora i političke borbe unutar pojedinih dijelova monarhije, kao i između dviju polovina dvojne monarhije.

Keywords

• Austro-ugarska nagodba
• Hrvatsko-ugarska nagodba
• delegacija
• dualizam
• zajednički poslovi