Metodološki izazovi ustavnog sudovanja: učinci podjele na izborne jedinice na rezultate izbora u Hrvatskoj 2000-2016.

Abstract

Polazeći od stava Ustavnog suda Republike Hrvatske da ustavnost podjele zemlje na izborne jedince u parlamentarnim izborima ovisi o tome ima li ta podjela učinaka na izborne rezultate, autor razmatra metodološke načine na koje bi se ti učinci mogli znanstveno provjeriti i izmjeriti. Odbacujući metodološku sugestiju Ustavnog suda kao istraživački zahtjevnu i "neekonomičnu", autor nudi alternativnu istraživačku strategiju koja se temelji na metodi simulacije kao jedinome primjerenom postupku u rješavanju istraživačkog pitanja. Simulacija rezultata parlamentarnih izbora od 2000. do 2016. koji bi bili provedeni u izbornim jedinicama različite veličine, što bi osiguralo stvarnu jednakost biračkog prava građana, pokazuje bitne razlike u odnosu prema stvarnima izbornim rezultatima, kako na razini izbornih jedinica tako i na razini pojedinih zastupnika. Učinci na raspodjelu mandata strankama u parlamentu i na izglede stranaka da sastave vlade pokazali su se pak minimalnima ili nikakvima. Autor ne vidi pravne prepreke da se ponuđeni nalaz ne iskoristi u praksi Ustavnog suda.

Keywords

• Hrvatska
• Ustavni sud
• parlamentarni izbori
• izborne jedinice
• biračko pravo