Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi

Abstract

Sveti je Silvestar I. kao biskup proživio mnogobrojna mučenja i pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom religijom. Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. U stručnoj i znanstvenoj literaturi, međutim, o tom je danu napisano svega nekoliko rečenica. Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o svetom Silvestru i njegovu krštenju cara Konstantina I. Velikog, te više od dvadeset izvornih terenskih zapisa običaja, obreda, ophoda, vjerovanja, proricanja i koledarskih ophoda te pjesama vezanih uz Silvestrovo u kulturnoj baštini Hrvata. Ti su zapisi nastajali od 2007. do 2013. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini. Od dvadesetak kazivačica i kazivača najstarija kazivačica rođena je 1921. godine, samo dvoje kazivača mlađi su od šezdeset godina, a svi ostali stariji su od osamdeset godina. To nas upozorava i obvezuje na zapisivanje i snimanje primjera kulturne baštine prije negoli to blago naših predaka zaborav zauvijek otrgne od nas i naših pokoljenja. Navedeni primjeri imaju iznimno socijalno i estetsko značenje.

Keywords

• vjerski obredi
• ophodi
• apotropejski obredi
• koledarski ophodi i pjesme
• proricanja