Onečišćenje neugodnim mirisima

Abstract

Prigovori građana na okoliš se sve više odnose na prisustvo neugodnih mirisa, koji su nažalost posljedica urbanog i industrijskog razvoja i koji su izvor mnogobrojnih zdravstvenih problema. Smrad utječe i na vrijednost nekretnina, turizam i produktivnost. Ljudski njuh je zaštitni osjet i trenutno predstavlja najosjetljiviji raspoloživi alat za procjenu krajolika mirisa. Onečišćenje doprinosi disfunkciji osjeta njuha i tako remeti kvalitetu života ljudi. U radu se daje pregled parametara mirisa, metoda mjerenja mirisa, te faktora kojim se karakterizira neugoda uzrokovana smradom. Posebna pozornost je usmjerena na regulatorni okvir u različitim zemljama i regijama, koji se odnosi na neugodne mirise, a koji čine propisi, norme i smjernice. Prisustvo neugodnih mirisa u zajednici je, također, pitanje nepoštivanja okolišne pravde. U Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoji regulativa koja se bavi neugodnim mirisima, iako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sadrži odredbu o imisijama koja kaže da se nitko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu dospiju, između ostalog, mirisi, a odašiljanje neugodnih mirisa se smatra uznemiravanjem u vlasničkim pravima. Po mišljenju autora, Republika Hrvatska i lokalne samouprave imaju priliku preuzeti i prilagoditi rješenja iz drugih zemalja, jer se smrad mora prevenirati, te ograničavati učinak emisija.

Keywords

• neugodni mirisi
• smrad
• regulativa
• okolišna pravda
• dobrobit