Javnobilježnička ovrha i zaštita potrošača: novi izazovi europeizacije građanskog postupka

Abstract

Ovrha na temelju vjerodostojne isprave pravni je institut koji se u proteklih nekoliko desetljeća transformirao od sasvim marginalnoga opcionalnog instrumenta ovršnog prava do praktičnog standarda u postupcima naplate nespornih novčanih tražbina koji brojčano predvodi u statistikama hrvatskih građanskih postupaka. Usporedno je taj oblik certifikacije nespornog duga većim dijelom izmješten iz sudova te predan u nadležnost javnih bilježnika. Međutim, preobrazba toga autohtonog instrumenta postjugoslavenskoga procesnog prava nastavlja se. U ovom radu analiziraju se interni i eksterni pritisci zbog kojih bi se javnobilježnička ovrha mogla, nakon što je doživjela svoj zenit, ponovno preobraziti i bitno ograničiti, a možda i napustiti kao instrument naplate duga u potrošačkim sporovima. Naime, recentna praksa Suda EU-a ne samo što načelno dovodi u pitanje nadležnost javnih bilježnika i njihovo pravo da donose rješenja koja bi bila ovršiva u širemu europskom prostoru, nego u nizu novih odluka upozorava i na to da bi javnobilježnička ovrha mogla u postupku na Sudu EU-a biti proglašena nesukladnom europskim propisima o zaštiti potrošača iz Direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim sporovima. Nakon komparativne analize odluka Suda EU-a i reakcija drugih država članica na slične izazove, autor se u zaključku bavi implikacijama novih izazova na najavljenu reformu ovršnog prava.