Agronomska performanca i iskoristivost Cameline sative u svrhu proizvodnje bioplina

Abstract

Istraživanje je postavljeno 2013. godine u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske (3 različite lokacije). Pokus je postavljen po split-plot shemi u četiri ponavljanja, s tri razine glavnih tretmana obrade tla (CT - oranje; MD - reducirano višestruko tanjuranje; SD - reducirano drljanje jednom tanjuračom) i razinama gnojidbe podtretmana (F0 - kontrola; F1 - standardna gnojidba KAN-om; F2 - gnojidba 5% otopinom uree; F3 - Profert Mara; F4 - Profert NGT; F5 - Thiofer; F6 - EM Aktiv). Najveći prinos zrna i biomase kameline ostvaren je u podtretmanu F6 uz korištenje mikrobiološkog gnojiva EM Aktiv, neovisno o primijenjenoj agrotehnici. Nakon eksperimenta žetve, provedena je anaerobna šaržna kodigestija kameline i kravlje gnojovke u termofilnim uvjetima s ciljem određivanja potencijala kameline za proizvodnju bioplina. Bioplinski potencijal kameline izražen je preko prinosa bioplina i metana koji su se kretali od 382.00 odnosno 246.04 cm3 g-1 OT. U usporedbi s kukuruzom koji se često koristi kao standard za usporedbu prinosa metana, prinosi metana proizvedenog iz zrna kukuruza veći su za 21 do 40 %.

Keywords

• organski uzgoj
• anaerobic co-digestion
• biogas
• camelina sativa l. crantz
• manure
• organic farming
• anaerobna kodigestija