PRESUDA NA TEMELJU SPORAZUMA STRANAKA U HRVATSKOM PRAVU

Abstract

U ovome se radu razmatra presuda na temelju sporazuma stranaka u hrvatskom pravu, odnosno pojedini aspekti ovog sporazumnog oblika koji su u nekim prethodno provedenim istraživanjima istaknuti kao potencijalno problematični. Ti aspekti uključuju ciljeve postizanja sporazuma, težinu kaznenih djela koja su predmet sporazuma, ulogu suda, pravni položaj obrane te pravni položaj žrtve. Navedeni aspekti analiziraju se prvenstveno iz poredbenopravne perspektive, budući da su hrvatska inačica sporazuma o priznanju krivnje (plea-bargaining) i pojedini specifični oblici ovog sporazuma usvojeni u nekim drugim europskim zemljama nadahnuti istim američkim modelom. Uz američko pravo, istraživanje obuhvaća talijansko, francusko, švicarsko, njemačko i austrijsko pravo. Cilj poredbenog istraživanja jest utvrditi ima li hrvatski model ovog konsenzualnog oblika neka specifična obilježja koja se možda razlikuju od europskih poredbenopravnih rješenja te uzrokuju li upravo ta specifična obilježja teorijske i praktične probleme. Istraživanje je obuhvatilo i analizu prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prvenstveno odnosi na pitanje sudske kontrole sporazuma stranaka, a ta je problematika dosad izazvala najviše rasprave i u domaćoj literaturi, i u sudskoj praksi.

Keywords

• presuda na temelju sporazuma stranaka
• konsenzualna pravda
• konsenzualni postupci
• sporazum o priznanju krivnje
• kazneni postupak
• sudska kontrola