Folia Onomastica Croatica (Jan 2002)
Dalmatinske etimologije Konstantina Porfirogeneta
Abstract
Cilj je rada bio okupiti dalmatinske etimologije na jednom mjestu, promotriti njihov odnos prema ostalim etimologijama u De administrando imperio kao i njihov međusobni odnos, njihova zajednička i posebna obilježja. Pokazalo se da su tumačenja imena u dalmatinskim poglavljima izrazito brojnija u odnosu na ostatak spisa. Isto tako da su ta tumačenja obuhvatila svih pet kopnenih romanskih gradova i svih sedam slavenskih zajednica u njihovu zaleđu. To je sustavnost kakva se ne sreće u drugim dijelovima spisa. Premda se Porfirogenetu često pripisuje strast za etimologiziranjem, čini se da je podrijetlo velike većine, a možda i svih tumačenja imena lokalno, dalmatinsko. To se zaključuje na temelju mjesne inspiracije u tumačenju i na temelju jezika kojim se tumače etimoni. Riječ je redovito o latinskom ili slavenskom. Za razliku od prijedloga I. Đurića, da bi "romejski" uključivao oba klasična jezika, ukazuje se na razloge po kojima se "romejski” može i, zacijelo, treba uvijek razumjeti samo kao latinski. Osobitost je dalmatinskih etimologija učestala poraba riječi 5 i 0cA,bkto<; u značenju ‘jezik’: 11 puta, a u ostatku spisa samo 3 puta. Redovito se upotrebljava i glagol epprjvebeTcci, ‘tumači se’ ili ‘znači’, koji se dosta rjeđe nalazi u drugim etimologijama, a umjesto njega rabe se drugi, sinonimni izrazi. Moglo bi se dakle zaključiti kako je dalmatinska poglavlja (izuzevši, naravno, gl, 30 koja se smatra nanknadno umetnutom) napisao poseban autor, koji je sustavno tražio etimologije i zapisao ih na prepoznatljiv način.
