Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja

Abstract

Prema hipotezi zamišljenog kontakta dovoljna je samo vizualizacija socijalnog kontakta pozitivnog tona prema vanjskoj grupi kako bi došlo do promjene u negativnim stavovima. U ovom je istraživanju ispitivana uloga kapaciteta radnog pamćenja u zamišljenom kontaktu. Provedene su dvije studije. U prvoj je, kvazieksperimentalnoj studiji, pokazano da osobe koje imaju manji kapacitet radnog pamćenja imaju negativnije opise zamišljenog kontakta i negativnije stavove prema vanjskoj grupi u odnosu na osobe većeg kapaciteta radnog pamćenja. Druga, eksperimentalna studija, proširila je nalaze prve studije te je pokazano da su osobe koje su neposredno pred zamišljanje kontakta s članom vanjske grupe imale dodatno opterećenje radnog pamćenja posljedično imale negativnije opise zamišljenog kontakta i negativnije stavove prema članovima vanjske grupe nego skupina ispitanika koja nije imala dodatno opterećenje radnog pamćenja. Medijacijska analiza potvrdila je hipotezu da je (ne)mogućnost održavanja pozitivnog tona zamišljene interakcije mehanizam koji uvjetuje uspješnost zamišljenog kontakta na smanjenje negativnih stavova. Nalazi obiju studija upućuju na to da je kapacitet radnog pamćenja jedan od faktora koji uvjetuje uspješnost intervencije zamišljenim kontaktom. Dobiveni rezultati otvaraju nova pitanja o efikasnosti zamišljenog kontakta u promjenama stava.

Keywords

• imagined contact hypothesis
• working memory
• outgroup members
• positive tonality