Ekonomski Vjesnik (Jan 1990)
Temelji idejno — teoretskih kontroverzi o tržištu, II. dio
Abstract
U svom radu autor nastoji osvjetliti ulogu Crkve u formiranju ekonomskih sistema i analizira ekonomska stajališta kršćanskog socijalnog učenja. U samom početku autor ističe da kršćanski socijalizam ne predstavlja određeno i konzistentno učenje a niti sistem i da nije nikakva alternativa Smilhovom liberalizmu, niti Marxovom učenju— socijalizmu, već određeni izražaj potvrde ili negacije nekih gledanja spomenutih učenja i izgrađenih sistema. Ti su izražaji u vezi s religioznim temeljima crkvenog učenja, posebno ljudskog morala, odgovornosti prema Bogu i čovjeku i ukupnoj ljudskoj zajednici. Tako gledan kršćanski socijalizam ili kršćansko socijalno učenje u punom smislu je svojevrsno utvrđivanje ciljeva ljudskog življenja po crkvenom htijenju ili viđenju. Ali, tu nedostaju posebna pravila i mjere koje bi osiguravale funkcioniranje institucija prema datim pravilima. Zbog toga je zapravo i sporna u osnovi crkvena nadležnost u gospodarskom životu. Izvori nastajanja kršćanskog socijalizma potiču prije svega iz Starog i Novog zavjeta. Međutim, prve važnije interpretacije i utjecaj na znanost i društvo imala su djela djela Svetog Augustina koji je svojim djelom "Civitas Dei" zapravo izveo Crkvu iz njenog duhovnog u materijalni svijet. Poslije Augustina je veliko zatišje sve do početka 19. stoljeća. Tu autor spominje Kettelera, Koplinga, Wicherna, katedar—socijaliste, papske enciklike i američke biskupe. Rezultati što direktnog, a što indirektnog utjecaja tih aktera mogu se danas osjetiti gotovo u svim naprednim zemljama zapadne demokracije, a u novije vrijeme i u zemljama realnog socijalizma.