KORČULANSKI STATUT I NJEGOVA NASLJEDNOPRAVNA REGULACIJA

Abstract

Nasljednopravna regulacija Korčulanskog statuta temelji se na elementima starog hrvatskog i slavenskog prava te se razlikuje od regulacija prisutnih u statutima ostalih dalmatinskih gradova koje su nerijetko posljedica utjecaja bizantskog i kasnijeg hrvatsko-mađarskog prava Tripartita. Temeljna osobina ovakvog uređenja, koje Margetić naziva descendentnim nasljednim pravom jest mogućnost da muški i ženski potomci naslijede ostavštinu umrlog, ali pri tome muški imaju prednost u odnosu na žene istog stupnja srodstva, dok prema hrvatsko-mađarskom pravu žene nisu imale mogućnost naslijediti očeve nekretnine. U nastavku rada ukazat ćemo na razlike glede pravnih temelja nasljeđivanja prisutne u Korčulanskom i drugim važnim statutima dalmatinskih gradova, a osobitu pozornost posvetit ćemo nasljednopravnom položaju udane žene u vezi s mogućnosti raspolaganja vlastitim dobrima, tj. mirazom.