STILSKA SREDSTVA U FUNKCIJI OBLIKOVANJA LIKA IDEALNOG BIZANTSKOG CARA: PRIMJER IZ PORFIROGENETOVA SPISA VITA BASILII

Abstract

Spis Vita Basilii književna nam tradicija donosi u sklopu literarnog korpusa bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (913. ‒ 959.). Radi se o vrsti pohvalnoga govora (βασιλικὸς λόγος) sastavljenog u čast utemeljitelja Makedonske dinastije Bazilija I. (867. ‒ 886.), čija je svrha bila osloboditi Porfirogenetova djeda od krivnje za ubojstvo njegova prethodnika, cara Mihaela III. (842. ‒ 867.), što je ubrzalo Bazilijev dolazak na vlast. Bazilije u spisu utjelovljuje sliku idealnog bizantskog cara, dok je Mihael prikazan u negativnom kontekstu i kao primjer lošeg vladara. U radu se analizira uloga stilskih sredstava u oblikovanju Bazilijeva i Mihaelova lika. Iako je visoki stupanj upotrebe stilskih ukrasa u ovakvoj književnoj vrsti očekivan, na temelju odabranih primjera predočit će se kako ih je u određenim slučajevima autor ciljano upotrebljavao ne samo radi podizanja retoričkog naboja, nego i s tendencijom da Bazilije unatoč mračnoj strani dolaska na prijestolje bude prikazan kao „spasitelj” Bizantskog Carstva nakon Mihaelove loše vladavine, a Mihael kao glavni krivac za svoju vlastitu smrt.

Keywords

• Vita Basilii
• Bazilije I. Makedonac
• Mihael III. Pijanac
• stilske figure i tropi
• oblikovanje lika