ARBITRAŽA PO UZORU NA RIMSKO PRAVO U GRANIČNOM SPORU IZMEĐU LOVRANA I MOŠĆENICA (1646.)

Abstract

Granični spor između Lovrana i Mošćenica iz 1646. godine poznat je u literaturi, dok je arhivski izvor u kojemu je zabilježen paleografski i filološki odgovarajuće obrađen i vrednovan. Premda je riječ o pravnom aktu, njegova je pravna odrednica nepoznata, što se posebno odnosi na nekoliko instituta, pojmova i izričaja koji svojom preciznošću, određenošću i pravnotehničkom izraženošću odudaraju od mjesnih feudalnih običajnih pravnih shvaćanja toga vremena. K tome, premda su ti pojmovi te izričaji u ispravi dokumentirani na talijanskome, oni su prigodno talijanizirani, a zapravo pripadaju latinskom jeziku. Dodatno, kada se spominju, oni odstupaju od uobičajene srednjovjekovne deskriptivnosti pravnoga jezika i administrativno-funkcionalnog stila kojima obiluje tadašnja pravna diplomatika. Kako sve navedene naznake upućuju na mogućnost da su ključni pojmovi, izričaji i instituti u lovransko-mošćeničkom razgraničenju preuzeti iz rimske pravne tradicije koja je na ovo područje prodirala i posredstvom ius commune te dijelom iz rimsko-kanonskoga procesa, u radu se propituje njihovo pravno podrijetlo te uloga i svrha koja se njihovim korištenjem postizala u konkretnom razgraničenju. U radu se posebna pažnja posvećuje procesnom mehanizmu kojim je riješen granični spor između Lovrana i Mošćenica te mogućnosti da je on oblikovan po uzoru na rimsku arbitražu i donekle na rimsko-kanonski proces.

Keywords

• Lovran
• Mošćenice
• granica
• razgraničenje
• spor
• novi vijek