Jezikoslovni pogledi Josipa Ribarića (1880-1954) na crnogorske govore i crnogorski jezik u istarskoj enklavi Peroj

Abstract

U zadanoj se temi eksplicite iščitava problematika koja se odnosi na crnogorsku enklavu Peroj/Istra. U novoj udomoljenoj Istri, Perojci su u doticajima s raznim kulturama i civilizacijama brižno njegovali svoje običaje, obrede, vjersku autokefalnu slobodarsku crkvu, crnogorski idiom kao svoj nacionalni vid komunikacije i opstanka. Upravo je crnogorska riječ sa svim svojim nijansama, fonetskim, fonološkim i semantičkim idiomima ostala, uz crkvene obrede, najdublje čuvana u toj crnogorskoj enklavi Istre. S obzirom na to da smo se u više studija bavili tom problematikom1, a iz razloga što je danas crnogorski jezik službeno etabliran i priznat u Crnoj Gori kao jedan od četiri socioligvističkih jezika u okviru novoštakavskog jezika, preko brojnih jezikoslovnih primjera Josipa Ribarića iz naznačene eklave, pokazaćemo da je Ribarić bio jedan od jezikoslovnih korifeja koji je i nesvjesno ugradio svoja naučna proučavanja u veliki projekt identitetskih tečevina ― Crnogoraca.

Keywords

• crnogorski idiom (jezik)
• perojski govor
• Ribarićevi jezikoslovni radovi
• indentitetske tečevine Crnogoraca u Istri