STVARNOPRAVNA I CARINSKOPRAVNA ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA U SVJETLU EUROPSKE ANTITERORISTIČKE POLITIKE

Abstract

U radu se analiziraju međunarodna, europska i hrvatska pravila u području prometa kulturnim dobrima te se autori kritički osvrću na činjenicu kako ona nisu prepoznala važnost stvarnopravnih mehanizama u borbi protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima. Ukazuje se na važnost privatnopravnih mehanizama u borbi protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima. Razmatra se problem izvoza kulturnih dobara u treće države i reakcije EU-a na iračku i sirijsku krizu u pogledu uvoza kulturnih dobara. Raspravlja se o novim mjerama EU-a u pogledu regulacije uvoza kulturnih dobara iz trećih država kao dijelu sveobuhvatne agende u borbi protiv fi nanciranja terorizma. Autori se osvrću na postojeću regulaciju unutarnjeg prometa kulturnih dobara u kontekstu slobode kretanja robe, te se analiziraju ograničenja pravnog prometa kulturnih dobara u hrvatskom pravu. Zaključuje se kako je hrvatski režim prometa kulturnim dobrima stvorio dobar okvir za borbu protiv krijumčarenja kulturnih dobara te on već sada doprinosi antiterorističkoj politici EU-a, ali i to da ima prostora za poboljšanja, posebno u privatnopravnoj sferi. Pritom se problematiziraju pitanja odabira načela lex rei sitae kao stvarnopravnog statuta za kulturna dobra, kao i pitanja vezana uz tradicionalne institute stjecanja od nevlasnika i dosjelosti. U radu se iznosi nekoliko preporuka i za budući sustav zaštite kulturnih dobara u uvozu.

Keywords

• kulturno dobro
• lex rei originis
• antiteroristička politika
• stjecanje od nevlasnika