OPCHINSKA NAREDBA OD ZLOCSINSTAVAH I NJIHOVIH PEDEPSAH IZ 1788. KAO KAZNENOPRAVNI IZVOR U HRVATSKOJ I SLAVONIJI: SUSTAV KAZNI I PRAVILA O NJIHOVOM IZRICANJU

Abstract

Uobičajeni povijesni prikazi razvitka tzv. modernoga hrvatskog kaznenog zakonodavstva, neovisno o užoj tematici kojom se bave, započinju u pravilu raščlambom odredaba austrijskog Kaznenog zakona o zločinstvima, prijestupima i prekršajima iz 1852. te čuvenom Derenčinovom Osnovom iz 1879. Manje je poznato da su za vladavine Josipa II. Hrvatska i Slavonija zakratko imale kodificirano kazneno pravo u obliku Općeg zakona o zločinima i njihovom kažnjavanju iz 1787., koji je 1788. bio preveden na hrvatski jezik kao “Opchinska naredba od zlocsinstvah i njihovih pedepsah”. Cilj je rada prikaz i analiza sustava kazni i pravila o njihovom izricanju sadržanih u Opchinskoj naredbi od zlocsinstvah i njihovih pedepsah. U prvom dijelu rada sadržan je sažeti pregled sustava kazni koje su se primjenjivale u Hrvatskoj i Slavoniji do 18. stoljeća, koji je bio relativno kompatibilan s tadašnjom kaznenopravnom praksom u zapadnom dijelu Habsburške monarhije. U drugom dijelu rada izlažu se osnovna obilježja kaznenog zakonika Josipa II., kao i vrste kazni te pravila o njihovom izricanju. U posljednjem dijelu rada razmatra se pitanje ustavnosti uvođenja kaznenog zakonika Josipa II. u Hrvatsku i Slavoniju te problemi koji su se pojavili pri njegovoj primjeni, a ponajprije su se odnosili na nepostojanje nužnih objektivnih pretpostavki za njegovu provedbu.

Keywords

• Hrvatska i Slavonija
• sustav kazni i pravila o njihovom izricanju
• Josip II.
• Opchinska naredba od zlocsinſtavah i njihovih pedepſah iz 1788