OSOBITOSTI NASLJEDNO-PRAVNOG UREĐENJA CRESKO-OSORSKOG STATUTA IZ 1441. GODINE

Abstract

Regulaciji imovinsko pravnih odnosa nastalih nakon smrti ostavitelja u Cresko-osorskom statutu posvećena je znatna pozornost. Broj odredaba koje uređuju nasljedno pravne odnose u sadržaju ovog izvora potvrđuju važnost obiteljske zajednice kao i značaj obiteljske imovine unutar ove kasnosrednjovjekovne komune. U vezi s tim izvjesno je kako Cresko-osorski statut pokazuje određene osobitosti. Izjednačenost muških i ženskih descendenata kada je riječ o neoporučnom nasljeđivanju obilježava nasljedno-pravno uređenje rijetkih komuna kvarnerske regije, među ostalim, i creske. Zbog tog je razloga, za razumijevanje nasljednog koncepta statuta, važno utvrditi položaj žene u braku i obitelji. U razdoblju kada pod utjecajem recepcije različitih pravnih izvora, primarno mletačkih i bizantskih, većina jadranskih komuna usvaja gotovo istovjetna obilježja nasljeđivanja u kojima se naslijeđe obiteljske imovine vezuje uz određeni stupanj srodstva, statut normira oporučnu slobodu te slobodno raspolaganje imovinom po volji oporučitelja ili najčešće u vjerske svrhe. Kako je sustavna analiza pravnih odredaba statuta tek predmet rasprave u znanstvenim krugovima, obilježja nasljednih odnosa reguliranih odredbama ovog izvora zasigurno će doprinijeti razumijevanju pravne zbilje ove srednjovjekovne otočne komune. U ovom će se istraživanju detaljnom raščlambom pravnog izvora, kao i komparacijom partikularnih odredaba drugih bliskih komuna nastojati analizirati temeljna obilježja oporučnog i neoporučnog nasljeđivanja, ali druga važna pitanja poput položaja određenih kategorija nasljednika te pronaći ishodište zasebnoj regulaciji nasljedno-pravnih odnosa u ovoj otočnoj zajednici.

Keywords

• cresko-osorski statut
• ostavina
• obitelj
• položaj žene
• oporučno nasljeđivanje
• neoporučno nasljeđivanje